Ne zaboravi na domove

circle
mouse

scroll i otkrij priču

heart house

Iako bi boravak u dječjem domu trebao biti samo usputna stanica, u Hrvatskoj to često nije slučaj.

U Hrvatskoj je trenutno 2864 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

dijete smješteno je u domove za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi

njih smješteno je u male stambene zajednice uz podršku (SOS selo, obiteljski dom, udruge)

je smješteno u udomiteljske obitelji

house
*izvor: MROSP, siječanj 2023.
room
fight

Što za djecu znači boravak u instituciji?

Dijana Bačani, psihologinja Centra za pružanje usluga u zajednici Klasje Osijek

"Premda su mnoga djeca prije izdvajanja iz obitelji prošla različite vrste trauma, kao što su zlostavljanja svih vrsta, samo izdvajanje za njih je dodatna trauma. Traumatizacija je veća kod djece predškolske dobi i kod djece koja ne razumiju razloge izdvajanja…

Danas se puno ulaže u poboljšanje kvalitete skrbi o djeci koja žive u ustanovama. Način rada koji i unutar ustanove imitira obiteljsko okruženje pruža im priliku razviti i različite životne vještine te razviti pozitivne odnose s osobama koje brinu o njima. Međutim, ni besprijekorna briga i posvećenost ne mogu zamijeniti život u obitelji. Kao jedino prirodno okruženje za pravilan rast i razvoj djeteta, život u obitelji je i jedno od temeljnih dječjih prava. I zato bi smještaj u ustanovama trebao bi biti privremen, do pronalaska adekvatnijeg rješenja za dijete."

Dijana Bačani, psihologinja Centra za pružanje usluga u zajednici Klasje Osijek

hands

Djeca ne smiju biti samo brojevi

Ovu temu ne treba gledati samo kroz brojke, pa smo odlučili razgovarati s onima koji svakodnevno rade s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi o tome kako izgleda odrastanje djece u dječjim domovima i SOS dječjim selima.

Ravnatelji dječjih domova: Dolazi sve više djece, imamo problem s udomiteljima

Ravnatelji dječjih domova: Dolazi sve više djece, imamo problem s udomiteljima

Vedran Škugor, ravnatelj Centra za pružanje usluga u zajednici Klasje, te Ivan Pušćenik, ravnatelj Centra za pružanje usluga u zajednici Lipik, kažu kako se osjeti porast broja izdvajanja djece iz obitelji te da su im kapaciteti popunjeni. Problem prekapacitiranosti pokušavaju riješiti i izvaninstitucijskim uslugama kojih imaju sve više. Problem im predstavlja i smanjen broj udomitelja, zbog čega djeca, između ostalog, ostaju u ustanovi dulje nego što bi trebala.

No unatoč izazovima s kojima se svakodnevno susreću, ističu kako ih vodi velika motivacija te kako je ovo puno više od posla.

U SOS dječjim selima u Hrvatskoj trenutno odrastaju 142 djeteta

U SOS dječjim selima u Hrvatskoj trenutno odrastaju 142 djeteta

U Hrvatskoj djeluju dva SOS dječja sela, u Lekeniku i Ladimirevcima. Oba sela imaju po 15 SOS kuća. U njima trenutno odrastaju 142 djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a tijekom posljednjih 30 godina ova SOS dječja sela bila su dom 870 djece.

Provjerili smo kako djeca odrastaju u ovim ustanovama i po čemu se one razlikuju od klasičnih dječjih domova.

u Hrvatskoj su u 2021. godini posvojena djeteta

u 2022. godini posvojeno je njih

u Registru potencijalnih posvojitelja nalazi se potencijalnih posvojitelja

*izvor: MROSP, siječanj 2023.
house
hands

Iza svakog broja je priča

Kaže se da čovjeka možemo razumjeti tek kad prehodamo milju u njegovim cipelama, no da bismo razumjeli život Gabrijele i Anđele, naših sugovornica, trebali bismo hodati i u cipelama 2805 djece koja trenutno odrastaju bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Svako od njih ima svoju, ne baš sretnu, priču.

circle

Gabrijela

Gabrijela Trbuščić danas je uspješna studentica koja je veći dio svog života provela u dječjem domu u Karlovcu. Jedna je od ukupno devetero braće i sestara koji su zbog neprikladnih uvjeta za život smješteni u dječje domove.

Uvijek sam se osjećala odbačeno i drugačije među drugom djecom jer teško je razmišljati drugačije kad nemaš sve ono što ti je bilo potrebno za sretno djetinjstvo.

Danas, dvanaest godina kasnije, priznaje kako je cijeli proces za nju bio iznimno težak, no zbog svega je, kako kaže, odrasla u snažnu i skromnu osobu.

Gabrijela je ostvarila svoj cilj i upisala fakultet, a danas je ponosna studentica ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom fakultetu u Rijeci.

Anđela

Anđela Papić je najosjetljivije godine razvoja provela u sustavu socijalne skrbi u koji je ušla sa 16 godina. Neodgovarajuća roditeljska skrb razdvojila ju je od njezinih braće i sestara te je prošla put od života u udomiteljskoj obitelji do boravka u Centru za pružanje usluga u zajednici Klasje.

Kada sam malo odrasla, shvatila sam nešto što mnogo ljudi ne zna, a nisam znala ni ja tada - dijete nikad nije krivo što je u domu. Tada mi je postalo lakše nekome i priznati da boravim tamo.

Prilagodba na novi dom, okolinu i ljude, priznaje Anđela, nije bila nimalo laka, a djeci koja odrastaju u domu najteže padaju predrasude drugih ljudi, kaže nam.

Danas ima 23 godine i uspješna je studentica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.

hands

Posao koji se radi s puno ljubavi

Ravnatelji dječjih domova, odgojitelji, psiholozi, socijalni radnici, pedagozi i svi ostali stručni suradnici koji svakodnevno rade s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i volonteri, slažu se u jednom -ovo je posao koji se radi s puno ljubavi.

circle

Proveli smo dan u splitskom Dječjem domu Maestral

Prošle je godine iz splitskog Maestrala posvojeno četvero djece, a osmero ih je udomljeno. Ravnateljica Doma - Jelena Burazin, prof. psihologije, ne krije kako su im to posebni dani.

To su nam najsretniji dani kad dijete odlazi iz Maestrala i ponosno maše u krilu nekog odraslog. Oni pucaju od ponosa kad dobiju svoju obitelj.

Bivši vojnik i MMA borac radi kao odgajatelj u dječjem domu Maestral

Petar Novak bivši je vojnik i MMA borac koji je jedno vrijeme radio kao odgojitelj u vrtiću u Splitu, a danas radi u splitskom Dječjem domu Maestral. Barba Petar, kako ga klinci od milja zovu, kaže kako mu je emocionalno najizazovnije u ovom poslu slušati priče djece te znati njihovu pozadinu i onda osvijestiti koliko su toga propustili već do sada i kakve traume imaju već u tim godinama.

Kad u društvu kažem što radim, uglavnom misle da se šalim.

Ovo je način života jer naš posao ne završava kad izađemo iz ustanove i zatvorimo vrata. I dalje smo angažirani, uvijek se pitate jeste li mogli još što napraviti. Vrlo dinamičan i zahtjevan, ali i jako lijep posao. Lijep jer znate da direktno nekome pomažete u životu.

Ovaj posao može vam pružiti pravu emociju, što mislim da ne može nijedan drugi. I na kraju dana, najveća nagrada svima nama, pa samim time i motivacija mene i mojih kolega, jest onaj iskreni dječji osmijeh i zagrljaj. Posao koji se radi s puno ljubavi.

Vedran Škugor, ravnatelj Centra za pružanje usluga u zajednici Klasje

Ovo definitivno nije posao. Ovo čovjek mora osjećati. Ovo je poziv koji se odrađuje 24 sata dnevno… Motivira me ustrajnost da svaki dan mogu učiniti još jedno dobro djelo. S tim živim 24 sata dnevno i to je ono čemu sam posvećena… Ovoj djeci ovdje, o kojoj mi brinemo, zaista je najpotrebnija ljubav.

SOS mama Grozdana Kovačević

circle

SOS mama

Natječaj za radno mjesto SOS mame uvijek je otvoren i svatko tko smatra da je spreman za tu važnu ulogu i ima dovoljno ljubavi za djecu u potrebi slobodno se može prijaviti.

video

Zajedno s Marijom Mlinarićem posjetili smo Dječji dom Lipik

Mario Mlinarić i sam je djetinjstvo proveo u domu: "Znam kroz što ta djeca prolaze i znam da im nimalo nije jednostavno. Svako dijete zaslužuje pažnju, a kada vidite sretno dijete, onda ste i vi sretni."

Zaslužuju
bolju
budućnost

video

Obitelj je obitelj: "Kad nas je manje od deset, kuća je prazna"

Obitelji iz Daruvara i Murskog Središća već su poznate u svojim ulicama i naseljima. U nadi da će njihova nesebičnost, toplina i ljubav inspirirati ljude i izvan njih, Hoblajevi poručuju: "Najgore je kada netko bira djecu. Ako želite postati roditelj, usvojite ili udomite dijete kakvo god ono bilo." Na kraju krajeva, djeca su djeca, a obitelj je obitelj.

video

Kakvu budućnost sanjaju djeca u sustavu socijalne skrbi?

O svojoj budućnosti djeca iz SOS Dječjeg sela Lekenik, baš kao i sva druga djeca, često razmišljaju i maštaju. Gdje će živjeti, s kim, što žele biti kad odrastu - samo su neka od pitanja koja smo im postavili.